Joachim Hildebrandt
Na jednoj od najljepših cesta u SAD-u, duž pacifičke obale, oko 40 km zapadno od Los Angelesa, nalazi se muzej Paul Gettyja. U veličanstvenoj građevini, koja je kopija antičke Villa dei Papiri iz Herkulaneuma u podnožju Vezuva, nalaze se između ostalog grčke i rimske skulpture, povijesni namještaj i veoma značajna zbirka slika. Imetak američkog naftnog magnata Jean Paul Gettyja (1892.–1976.), kojemu su pripadala ova umjetnička djela, procijenjen je na dvadeset milijardi dolara. Za života smatrali su ga jednim od najbogatijih ljudi na svijetu.
Prije više godina je britanska televizija emitirala portret tada sedamdesetogodišnjeg poduzetnika pod naslovom ”Usamljeni milijunaš”. Ono što su u toj emisiji objavili o njegovom načinu života djelovalo je zaprepašćujuće: da njegovi namještenici ne bi mogli telefonirati na njegov trošak, stavio je lokot na javne govornice postavljene po njegovom prostranom imanju. Da bi uštedio na troškovima za taksi, tražio je da ga poznanici voze svojim automobilima. Pisma u kojima su ga ljudi često molili za pomoć mrzio je kao kugu. Zavidio je ljudima koji su bili mlađi i radosniji od njega. Po svojim parkovima i velikim prostorijama dvorca kretao se samo u pratnji dresiranih pasa. Ženio se pet puta i njegove su ga žene svaki put ostavile. Za njega su na prvom mjestu uvijek postojali samo poslovi i zlato. Jadni bogataš koji je svojom škrtosti zatrovao ne samo vlastiti život već i život svojih bližnjih.
Nitko nije imun na pohlepu
Sreća što nismo tako bogati. Prema tome, ova se tema ne odnosi na nas – ili možda ipak? Budimo oprezni! Novac može u svakom čovjeku izazvati pohlepu. Ona je skrivena i pogađa bogate i siromašne podjednako. Bogate može njihov imetak poticati prema lozinki: ”Što netko više ima, to više želi imati.”… Ali i siromah je u opasnosti da stalno razmišlja o materijalnom i teži da ima više nego što mu je potrebno. Čovjek je pohlepan kad se sve u njegovu životu vrti oko umnožavanja imetka i utječe na njegove postupke. Čovjek postaje ovisan o pohlepi…
Kakve veze novac ima s Bogom?
Novac je nešto značajno; svakome je potreban i svi ga svakodnevno koristimo. Ali se o novcu ne govori. Znaš li koliko tvoj najbolji prijatelj zarađuje, koliko je velik ili malen njegov imetak? Koliko imam i kako s tim postupam ne tiče se nikoga. I u crkvi nas rijetko kad podsjećaju da trebamo biti dobri Božji upravitelji i vjerni u davanju desetine. Svatko sa svojim financijama radi što želi. Neki čak smatraju da nije duhovno na bogoslužju govoriti o novcu. U svojih gotovo šest desetljeća gotovo nikad nisam propovijedao o opasnosti rukovanja novcem, premda Biblija na to često i jasno ukazuje. Jedan dušobrižnik je ustanovio da su mu mnogi iz njegova stada povjerili sve moguće grijehe, ali nikad nitko nije priznao grijeh pohlepe. I u crkvama koje su brze u osuđivanju grijeha i grješnika nikad se ne govori o pohlepi za novcem koja je prema Svetom pismu idolopoklonstvo. …
Dominantna tema u Bibliji
U Starom kao i u Novom zavjetu novac i imetak su česta tema. Isus je više govorio o novcu i zemaljskim dobrima nego o nebu. U svakoj trećoj usporedbi Isus govori o postupanju s imetkom i novcem i odnosu prema njima. Kad je u Propovijedi na gori govorio o ”skupljanju blaga i brigama”, objasnio je da novac može biti idol koji zauzima Božje mjesto i kome se klanja kao što se smije klanjati samo Bogu (Mt 6,24). U gotovo svim Pavlovim pismima nalazimo ”kataloge poroka” u kojima spominje pohlepu ili lakomstvo pored grijeha kao što su ubojstvo i preziranje Boga. Pritom nalazimo da se radi o trima primateljima: 1. U Rimljanima 1,28-31 apostol nabraja deset poroka – među njima i lakomost – onih koji su Boga zamijenili idolima. 2. U 1. Korinćanima 6,9-11 s radošću izvještava da su ljudi u Korintu živjeli s porocima prije nego što su našli Krista, ali su sada zahvaljujući Kristu očišćeni i opravdani. 3. Sa svim ostalim ”katalozima poroka” apostol se u drugim svojim pismima obraća kršćanima s pozivom da odbace svaki porok, svaku nečistoću i lakomstvo, jer su pohlepni ljudi idolopoklonici koji neće naslijediti Božjeg kraljevstva (Ef 5,3-5). I u pozivu upućenom vjernicima u Kolosi kaže: ”Umrtvite dakle udove svoje zemaljske: bludnost, nečistoću, strasti, zlu požudu i pohlepu – to idolopoklonstvo! (Kol 3,5) Svakako bi nas trebalo uplašiti što Pavao u svim tekstovima u kojima nabraja neprihvatljivo ponašanje uvijek spominje i lakomstvo. Čak kaže da je ljubav prema novcu ”korijen svih zala” (1 Tim 6,10).
Opasnost pohlepe
Zašto u Novom zavjetu stalno nailazimo na ovu temu? Zašto je lakomstvo tako jako osuđivano i stalno opisano kao idolopoklonstvo koje isključuje čovjeka iz Božjeg kraljevstva? … Ne mogu se sjetiti da se u crkvi ikad duhovno pomagalo nekom lakomcu, a još manje da je trebao odgovarati pred crkvenim odborom. Tko se uopće smatra lakomim? (Pavao u 1. Solunjanima 2,5 govori o ”prikrivenoj pohlepi”.) … U spisima Novog zavjeta se kao crvena nit provlače opomene i upozorenja zbog težnje da imamo više. One nisu zastarjele. Svakodnevno reklamiranje u masmedijima – s poštom, časopisima, telefonom, televizijom, plakatima i tako dalje – stalno nas s privlačnim obećanjima nastoji uvjeriti da naš život može biti sretniji samo ako imamo ili doživimo još ovo ili ono. Ako nemam dovoljno novca, pomoći će mi manje-više pogodni krediti. Tako se budi nezadovoljstvo koje raspiruje težnju za posjedovanjem. Pavao opisuje posljedice: ”Jer oni koji se hoće bogatiti, upadaju u napast, zamku i mnoge nerazumne i štetne požude što ljude strovaljuju u zator i propast.” (1 Tim 6,9) Mogu li podnijeti da moji susjedi i prijatelji imaju najnovija dostignuća tehnike, a ja ne? Jesam li u stanju da se radujem vrijednim i korisnim stvarima koje drugi imaju, a meni nisu neophodne? … Prema tome, ophođenje s novcem dio je kršćanskog života kao i sva druga životna područja. Zar kao kršćani nismo Bogu predali upravljanje svojim životom? Tome pripada i uvjerenje: ”jest dobitak velik pobožnost, zadovoljna onim što ima” (redak 6). … Nakon svi navedenih biblijskih tekstova o pohlepi postavlja se pitanje: Kako je kod mene? Ovo pitanje možemo iznijeti pred Boga i moliti Ga: ”Pronikni me svega, Bože, srce mi upoznaj, iskušaj me i upoznaj misli moje: pogledaj, ne idem li putem pogubnim i povedi me putem vječnim!” (Psalam 139,13.14)
]]>