George R. Knight
Isus se nije ustručavao grijeh nazvati njegovim pravim imenom. Tijekom svih stoljeća, farizeji i njima slični uporno su pokušavali grijeh definirati samo kao prekršaj zakona, samo kao djelo. Međutim, Isus je tome učinio kraj, bar za kršćane. Grijeh je prvenstveno u srcu. Tek onda je djelo.
Unutarnji aspekt grijeha je višestran. Prvo, to je sila koja zarobljava ljude. To jasno proizlazi iz riječi apostola Pavla (Rimljanima 6,16) koji tvrdi da su oni koji čine grijeh robovi grijeha. Jedan prijevod teksta u Rimljanima 3,9 dobro kaže da su ljudi “u vlasti grijeha”. Grijeh koji se vidi, djelo, samo je vidljivi simptom bolesti koja se zove grijeh. Međutim, simptomi nisu toliko važni, već sama bolest.
Drugo, grijeh je podmukao. On nas zavodi i vara, budeći u nama misao da i nismo tako loši ukoliko ne činimo grješna djela. Mnogi poštovani ljudi i žene, koji nikada ne bi učinili preljub, bave se preljubničkim ili prljavim mislima. Mnogi među njima su ljubitelji sapunskih opera, ogovaračkih rubrika u novinama, nadražujućih oblika erotizma. Mnogi su preljubnici iz druge ruke.
Treće, grijeh izopačuje ljudsku narav. Pod njegovim utjecajem, božanski dar spolnosti, kao i drugi apetiti, počinju se zlo upotrebljavati i izopačivati. Umjesto upotrebe, dolazi do zloupo trebe. Isus nas je došao osloboditi od utjecaja grijeha koji nas zarobljava, podmuklo zavodi i izopačuje. Evanđelje Njegove milosti treba nam dati snagu da se otrgnemo od sile grijeha.
Gospod nam želi već danas pomoći. On želi i tebi danas pružiti pomoć. Danas je dan spasenja. Pozovimo Boga u svoje srce, u svoje planove, danas, sada, tako da možemo zajedno s Njime silno pobjeđivati grijeh. Približiti se Bogu znači približiti se i mužu, ženi, roditeljima, djeci, svima. Srediti odnose s Bogom znači srediti od nose sa svom Njegovom djecom, svim ljudima. Jednoga nema bez drugoga!