Božanska providnost u tjeskobi

Sveto pismo je puno redaka koji sadrže riječi kao što su strah, tjeskoba, zabrinutost, tuga, zaprepaštenje i preplašenost. Mnogi od navedenih redaka povezani su s onim što izaziva zabrinutost i strah kod ljudi, dok drugi navode obećanja o božanskoj sigurnosti koja su upućena onima koji se boje ili su zabrinuti. Kroz cijelo Sveto pismo snažno i uporno provlači se poruka “Ne bojte se”.

Strah i zabrinutost dio su ljudskog postojanja od trenutka kad je grijeh došao na Zemlju. Zabrinutost ili strah od onoga što se može dogoditi jedna je od najopasnijih emocija za duševno i tjelesno zdravlje.

Srednjevjekovna legenda govori o putniku koji je jedne noći sreo Strah i Kugu na putu za London, gdje su trebali pobiti 10.000 ljudi. Putnik je upitao Kugu hoće li ona ubiti baš sve te ljude. “O, ne,” odgovorila je Kuga, “ubit ću samo nekoliko stotina. Moj prijatelj Strah ubit će ostatak.”

Strah i tjeskoba vrlo su uobičajeni. To su vrlo česti, razarajući i bolni osjećaji. Uobičajeni simptomi tjeskobe uključuju strahovanje, brigu, nesanicu, nervozu, napetost, glavobolju, umor, vrtoglavicu, drhtanje, nedostatak daha, znojenje, poteškoće u koncentraciji i hiperbudnost. Tjeskoba može također izazvati i napadaje panike. Bog nas želi osloboditi ovakvih neželjenih iskustava i poziva nas da imamo povjerenje u Njega. Budućnost našeg života, pa čak i budućnost nakon naše smrti nalazi se u rukama našeg nebeskog Oca. On zna da je sloboda od tjeskobe jedna od naših najvećih potreba i želi da budemo zadovoljni onim što imamo danas i sigurni u ono što dolazi sutra.

“Zato vam kažem: Ne budite tjeskobno zabrinuti za život svoj, što ćete jesti i što ćete piti, ni za tijelo svoje, u što ćete se obući. Nije li život više od hrane i tijelo nije li više od odijela? Pogledajte na ptice nebeske! One ne siju, ne žanju, ne skupljaju u žitnice: Otac ih vas nebeski hrani. Niste li vi više vrijedni od njih? Tko od vas može svojim brigama produljiti život svoj i za jedan samo pedalj? I što ste tako tjeskobno zabrinuti za odijelo? Pogledajte na ljiljane u polju! Kako rastu! Ne rade i ne predu; a ipak kažem vam: Ni Salomon u svemu svojemu sjaju nije bio tako odjeven kao jedan jedini od njih. I kad Bog travu, što danas stoji na polju, a sutra se baca u peć, tako odijeva, koliko će više vas, malovjerni! Ne budite dakle tjeskobno zabrinuti i ne pitajte: Što ćemo jesti? Što ćemo piti? Čim ćemo se odjenuti? Za sve to brinu se neznabošci. A zna Otac vaš nebeski, da vam to sve treba. Tražite najprije kraljevstvo Božje i pravdu njegovu, i ovo će vam se sve dodati.” (Matej 6,25-33) U ovom snažnom tekstu Isus poučava o brojnim načelima koja, ako ih prihvati, vjernika mogu zaštititi od mnogih nevolja.

  • Sagledajte cjelokupnu situaciju (redak 25). Grozničavi dnevni raspored može učiniti da izgubimo iz vida bitne stvari. Svakidašnja rutina može nas odvratiti od temeljnih istina u koje vjerujemo. Bog nam je dao život. Bog je stvorio naše tijelo. Ako On ima moć i voljnost da to učini, zar neće osigurati hranu za održavanje svojih stvorenja? Zar neće učiniti da imamo potrebnu odjeću za naše tijelo?
  • Neka vas nadahnjuju jednostavne stvari iz prirode (redci 26.28- 30). Vrapci i ljiljani su među najčešćim motivima u prirodi. Isus ih rabi kako bi naglasio razliku u odnosu na golemu složenost ljudskih bića. Očito je da se vrapci ne brinu za sutrašnjicu i da se ljiljani ne trude da budu odjeveni po najnovijoj modi, a ipak su dobro odjeveni. “Zar neće mnogo radije vas odijevati?” (redak 30)
  • Briga je beskorisna i besmislena (redak 27). Baviti se problemom radi pronalaženja mogućih rješenja može biti uspješno, ali brinuti se samo zato da bismo se brinuli ne samo što neće riješiti problem, već će ga još i povećati.
  • Odredite svoje prioritete (redak 33). Kršćani ponekad mogu biti uhvaćeni u vrtlog materijalizma ili drugih stvari koje ih mogu odvratiti od onoga što je istinski važno u životu, ali Isus ih podsjeća: “Zato najprije tražite kraljevstvo Božje i njegovu pravednost, a to će vam se nadodati!”

Winston Churchill je rekao: “Sjećam se kako je jedan starac na samrtničkoj postelji rekao da je imao mnogo problema u svojem životu od kojih se većina nikada nije ostvarila.”

Isus ne traži od nas da ne planiramo ili da budemo manje brižni. On nas jednostavno poziva da se prestanemo brinuti o onome što bi se moglo dogoditi i da se ne opterećujemo onim tipičnim dilemama: “Što ako se razbolim?” “Što ako izgubim svoj posao?” “Što ako doživim nesreću?” “Što ako moje dijete umre?” “Što ako me tko napadne?”

Sljedeći popis nabraja nekoliko stvari koje prosječnu osobu čine tjeskobnom. Tjeskobna osoba usredotočit će se na:

  • pedeset posto događaja koji se nikada neće dogoditi.
  • dvadeset pet posto događaja iz prošlosti koji se ne mogu promijeniti.
  • deset posto neutemeljenih kritika od strane drugih.
  • deset posto problema vezanih za zdravlje (velikim dijelom zbog straha).
  • pet posto stvarnih problema s kojima će biti suočena 

Jedan od ključeva smirenog života jest zadovoljstvo, učinkovit protuotrov za brigu. Zadovoljstvo nije nasljedan stav, već stečena osobina. Pavao je rekao: “Navikao sam na sve: biti sit i gladovati, obilovati i oskudijevati.” (redak 12) U ovom stoljeću u kojem se suočavamo s toliko mnogo problema, postoji potreba da osjećamo zadovoljstvo onim što sada imamo i da se ne brinemo o tome što bi moglo doći sutra. 

“Neću vas ostaviti siročad. Vratit ću se k vama” (Ivan 14,18), kaže nam Isus. Pazimo na Njegove riječi, vjerujmo u Njegova obećanja, ponavljajmo ih iz dana u dan i razmišljajmo o njima i budimo sretni. 

Julian Melgosa

Tagged on: