Siegfried Wittwer
Mi možemo pridonijeti više nego što mislimo Pokušajem da u pretraživaču vašeg interneta napišete riječ ”sreća” u samo 0,22 sekundi dobit ćete više od milijun i pol stranica na hrvatskom jeziku. Prema tome, ova je tema važna. Svi želimo imati životnu radost, uspjeh, ljubav i zadovoljstvo – ukratko: da budemo sretni. Ali život nije uvijek sretan. Bolest, strahovi, sukobi, depresije i stres zagorčavaju nam lijepe trenutke.
Ali ne čini ljude sretnima sve što obećava životnu radost. Pored prekrasnih misli o sreći, ezoteričnim zaključcima, poznatim seljačkim pravilima, očiglednim istinama i praznim obećanjima o sreći postoje i znanstvena istraživanja koja se oslanjaju na činjenice i sigurne spoznaje. Dosta toga nam ruši dugo njegovane iluzije. Na osnovu više od pet tisuća studija o sreći i više od deset tisuća rezultata istraživanja danas se puno toga zna o osjećaju sreće.
Životne okolnosti
Mnogi su ljudi uvjereni da životne okolnosti uglavnom određuju hoćemo li biti sretni ili ne. Ipak dob, obrazovanje, poslovni uspjeh, stanje u obitelji, zdravlje, dobar ili visoki prihod predstavljaju samo deset posto uzroka sreće. Dakle, više sreće zbog više novca je iluzija, varljivo uvjerenje. On nas, osim toga, sprječava da uzmemo više vremena za prijatelje i obitelj, što bi nas stvarno usrećilo. Umjesto toga žrtvujemo vrijeme za stres na poslu i prekovremeni rad, što nije dio dana koji neminovno donosi zadovoljstvo. Naravno, tko živi sam, tko je invalid ili nezaposlen, teško da može uživati u životu. Ali ljudi koji moraju izići na kraj s malim, koji su sami ili pate od neizlječive bolesti, a ipak u srcu nose radost, pokazuju da životne okolnosti nisu sve. Mnogi misle da su mlađi sretniji od starijih. Uostalom, oni još uvijek mogu uživati u životu. Pred njima je budućnost i nada. Mogu si postaviti ciljeve koji im život čine zanimljivim. Međutim, stariji imaju manje mogućnosti. Život im prolazi tek tako, dok iz dana u dan tjelesno propadaju. Pritom mlađe češće muče neugodni osjećaji. Kod starijih čak ugodni osjećaji traju duže, dok neugodni samo kratko. Općenito se stariji osjećaju bolje i mnogo sretnije od mladih, kažu istraživanja. Naravno da u pojedinim slučajevima to izgleda drukčije. Ali u prosjeku starijima nije tako loše kako mladi često misle. Kao što smo već rekli, dob, novac, društveni položaj i zdravlje sa deset posto predstavljaju samo djelić osjećaja sreće. Veliku ulogu imaju drugi čimbenici. Osjećaj sreće ne dolazi izvana, već iznutra.
Naslijeđena sklonost
Stručnjaci kažu da naše opredjeljenje, naša urođena sklonost i osobnost čine oko polovice onoga što čini sreću. Ljudima koji su po naravi okrenuti prema vani, zadovoljni i otvoreni za novo (ekstroverti) lakše je da budu sretni nego oni koji su mirni, šutljivi i uvučeni u sebe ili stalno razmišljaju o problemima (introverti). Postavlja se pitanje: Nije li nepravedno što su ekstroverti svojim naslijeđenim genima u prednosti?
Razmišljanje i ponašanje
Naslijeđene osobnosti i životne okolnosti nisu sve. Kako razmišljamo i kako se ponašamo određuje do 40 posto hoćemo li biti sretni ili ne. Tko svjesno obraća pozornost na ono što je lijepo u životu, tko se bavi onim što se može pohvaliti i čemu se može radovati, tko gleda lijepe značajke nekog čovjeka i njegove dobre strane ima – kako to čitamo u Bibliji (Fil 4,8) – najbolje preduvjete da živi zadovoljno i sretno. Nepopravljivim kritičarima koji stalno traže greške i propuste svojih bližnjih, zanovijetalima, pametnjacima i pesimistima mnogo je teže naći radost i unutarnji mir. Zbog toga svojim izjavama nerijetko pokušavaju povući druge u mračni svijet svojih osjećaja. Tko se prema bližnjima ponaša dobrostivo i prijateljski, tko je ljubazan i spreman oprostiti, tko ostaje strpljiv i vlada sobom i onda kad ga kritiziraju (Galaćanima 5,22), tko je istinoljubiv i pošten, tko i neugodne suvremenike susreće s ljubavlju (Mt 5,37.44), sretniji je od sebičnog prostaka ili anđela osvetnika. Takvi ljudi možda svojim ponašanjem stječu određeno zadovoljstvo, ali ne i unutarnji mir.
Prava formula za sreću
Dakle, sretan je onaj tko je zadovoljan svojim životom, tko se raduje onome što je dobro i lijepo u životu i svojim bližnjima, i tko pozitivno razmišlja pa se prema tome i tako ponaša. To sve čini gotovo polovicu čimbenika koji odlučuju o tome hoćemo li u životu imati radosti. Zanimljivo je što znanost potvrđuje ono što nam je Bog preko Biblije odavno objavio. Pritom nas ne ostavlja stajati na kiši, ako kod nas nešto nije u redu. Ako želimo i ako Ga za to molimo, on će nas svojim Duhom promijeniti, pokloniti nam novi način razmišljanja, novi pogled na život i bližnje, novo, ljubazno ponašanje – bez obzira koliko bile snažne naše urođene sklonosti. Za Njega nema beznadnih slučajeva. On je od Ivana, jednog Isusovog učenika, na primjer, od koleričnog gunđala koje sve gleda crno, načinio strpljivog i ljubaznog čovjeka. On može i nas promijeniti ako smo za to spremni.
Najveća prepreka za sretan život smo mi sami ako se grčevito držimo ”voljenog” negativnog načina razmišljanja i ponašanja, umjesto da sve bacimo pred Isusove noge i za sebe proglasimo stečaj. Ali ako Mu pružimo priliku – premda smo možda već godinama kršćani – onda i za nas važe riječi iz Otkrivenja: “Evo, sve činim novo!” (Otkrivenje 21,5) Time će u našem srcu zavladati unutarnji mir i prava sreća.
]]>