“Istina, moj se nutarnji čovjek slaže u veselju s Božjim zakonom.” (Rimljanima 7,22)

Ovo je znak obraćene osobe — ona se “veseli Božjem zakonu”. Osim što je dojmljiviji izraz od “slaže se”, imenica “veselje” izražava radovanje Božjem zakonu, za razliku od njegovih protivnika, koji mu se ne raduju.

Ovdje susrećemo stvarnog Pavla. Ovdje je Pavao Božji čovjek. Ovdje je Pavao kršćanin koji se veseli, raduje i uživa u Božjem zakonu. Ovaj Pavao stoji nasuprot drugom Pavlu koji je kušan i koji posrće.

Ovdje je Pavao zauzet svojim “nutarnjim čovjekom” nasuprot nemoći Pavlova “tijela” ili vanjskog čovjeka. Ovdje je dio Pavlovog dokaza da grijeh više ne vlada kao njegov gospodar, da ga je Bog uistinu otkupio. On uživa u Božjem zakonu.

Ovaj isti užitak bit će u svim pojedincima koji su svoje srce predali Bogu i rođeni su odozgo. Božji zakon više nije njihov neprijatelj kao ni Pavlov. Oni će ljubiti zakon ljubavi cijelim srcem, umom i dušom.

Uživati od srca u Božjem zakonu nije bilo nešto novo za Pavla. Bog je to namjeravao od početka. Možda Psalmi izražavaju najdosljedniji stav uživanja u Božjem zakonu. Već smo to spomenuli u ranijem razmišljanju, ali ovdje ćemo se time opširnije baviti.

Psalam 1 počinje niz “užitka” riječima: “Blago čovjeku koji uživa u Zakonu Jahvinu, o Zakonu njegovu misli dan i noć.” (Psalam 1,1.2) Psalam 19 pridružuje se nizanju užitka spominjući da je “savršen Zakon Jahvin — dušu krijepi” (Psalam 19,7).

I, naravno, Psalam 119 pridružuje se ovoj hvali: “Putu se propisa tvojih radujem više no svemu bogatstvu” (Psalam 119,14); “U zapovijedima tvojim moja je naslada, jer ih ljubim” (47. redak); “Jer Zakon tvoj moja je naslada” (77. redak) “Da nije Zakon tvoj uživanje moje, propao bih u nevolji svojoj” (92. redak).

Što je, prijatelju moj, s tvojim “nutarnjim čovjekom”? Odjekuje li i tvoje srce ljubavlju prema Božjem zakonu kao i Pavlovo i pisaca Psalama? Ako ne, zašto ne? Ova pitanja su od presudne važnosti dok ispitujemo sebe i s Božjom pomoći zacrtavamo svoj put u budućnost. (George R. Knight, Šetnja s Pavlom kroz Poslanicu Rimljanima)