“Grijeh, naime, neće gospodariti nad vama, jer niste pod Zakonom, već pod milošću.” (Rimljanima 6,14)
Pavao nam je u prethodnom retku ostavio alternativu: da prinesemo sami sebe kao oružje u Božjim rukama ili da budemo oružje u rukama grijeha.
William Barclay ističe da ova alternativa nekim ljudima može biti prevelik teret. “Čovjek”, smatra on, “može odgovoriti: ovakva mogućnost izbora za mene je previše. Propast ću”. Pavlov odgovor glasi: “Ne budite obeshrabreni i ne očajavajte, grijeh više neće gospodariti vama.”
Zašto? Jer je milost izvojevala pobjedu nad grijehom na križu kad je Krist pobijedio Sotonu. Zbog ove pobjede grijeh nije naš vladar. Mi smo “mrtvi grijehu, a živi Bogu” (Rimljanima 6,11). Promjena vladara već se dogodila u životima vjernika. Oni, sigurni u izvojevanu pobjedu, mogu koračati naprijed i voditi rat protiv grijeha. Kršćani ne hode u vlastitoj sili, već u sili novog Gospodara Isusa Krista.
Upravo na ovom raskrižju pitanje milosti i Zakona postaje važno. Pavao jasno kaže da vjernici nisu pod vladavinom grijeha jer su oni pod milošću, a ne pod Zakonom.
Suprotnost između Zakona i milosti bila je nova misao i Židovima i židovskim kršćanima. Oni su tradicionalno Zakon smatrali darom milosti, ali Pavao ih u ovom kontekstu suprotstavlja.
On Zakon i milost ističe kao alternativu. Oni koji su pod jednim, nisu pod drugim. Zašto ih on međusobno suprotstavlja? On je to u ovom slučaju učinio jer se trebao boriti protiv svojih židovskih suvremenika koji su nastojali uporabiti Zakon kao put spasenja, kao sredstvo stjecanja Božje naklonosti.
On je odlučno dokazivao u cijeloj Poslanici Rimljanima da Bog nikada nije dao Zakon zbog izbavljenja, već zbog spoznaje grijeha (Rimljanima 3,20), da uveća grijeh i gnjev (Rimljanima 5,20; 4,15) i tako dalje. Oni koji traže izbavljenje pomoću Zakona saznat će da će njegova osuđujuća funkcija učiniti da svaka usta zanijeme i “da cijeli svijet bude podvrgnut kazni Božjoj” (Rimljanima 3,19).
Zakon ima svoju svrhu, ali Pavao uporno ističe da njegova svrha nije da nas izbavi od vladavine grijeha. To je, on stalno ponavlja, uloga milosti. Zbog milosti grijeh više nije naš gospodar. (George R. Knight, Šetnja s Pavlom kroz Poslanicu Rimljanima)