„Otkrivenje Isusa Krista: njemu ga dade Bog da on pokaže slugama svojim ono što se ima dogoditi ubrzo. I on to označi poslavši svog anđela sluzi svomu Ivanu.“ (Otkrivenje 1.1)
Živimo u vremenu velikih promjena. Izgleda skoro nezamislivo, posebno mlađem naraštaju, da samo prije 25 godina nismo imali osobna računala, bežične telefone, DVD-e, internet i mnogo što drugo. Tih nekoliko pronalazaka promijenilo je naš život više od svih pronalazaka od početka vremena pa sve do osamdesetih godina prošloga stoljeća.
Vrijeme u kome je biblijski autor pisao svoju Knjigu otkrivenja, također, je bilo vrijeme značajnih promjena u tehnologiji. Kraj prvog stoljeća povijesti kršćanstva označio je prijelaz sa svitaka na rukopisne knjige prilikom oblikovanja knjiga. Svitak se sastojao od dugačkog lista papira (pergamenta ili papirusa), koji se odmotava oko drvenog valjka, dok su rukopisna djela zahtijevala da se mnogobrojni listovi sljepljuju s jedne strane, tako da čine knjige kakve danas poznajemo.
Prije Ivanovog vremena nitko nije mogao čak ni sanjati da Bibliju nosi sa sobom. Svici su bili teški i nezgodni, jer je samo jedna od biblijskih knjiga mogla zauzeti pojedini valjak. Oblik rukopisnog djela dozvoljavao je da knjige postanu manje i zgodnije za nošenje. Osim toga, u rukopisne knjige moglo je stati mnogo više teksta. lako su svici veličine Knjige proroka Izaije ili Psalama bili nezamislivi, u pojedinačno rukopisno djelo moglo je stati i po nekoliko biblijskih knjiga. Tako su rukopisne knjige ili kodeksi brzo zamijenili svitke. Najveći izuzetak zadržao se u judejskim sinagogama u kojima se i danas upotrebljavaju svici s tekstom iz biblijskih starozavjetnih knjiga.
Pisci su naslove knjiga često stavljali na vanjsku stranu svitka, tako da je čitatelj mogao pronaći knjigu ne otvarajući svitak. Međutim, nakon dolaska kodeksa, pisci su stavljali naslov u prvi red teksta. Tako riječi – Otkrivenje Isusa Krista, predstavljaju više od početka samog teksta, to je i naslov knjige.
Dakle, već od samog početka znamo da Apokalipsa ne predstavlja otkrivenje Srednjeg istoka, kršćanske Crkve ili svijeta Islama. Naslov knjige ne glasi ni „Otkrivenje o vremenu posljetka“, ne, to je otkrivenje samoga Isusa Krista. Koliko god nam izgleda teško razumjeti ovu knjigu, njena prvobitna svrha je da nam prikaže Isusa Krista. Ukoliko, onda, moje tumačenje Otkrivenja ne doprinese da dobijemo jasniju sliku Isusa Krista, nisam dobro razumio riječi i namjere te knjige.
Gospode, hvala ti od srca što je tehnologija toliko napredovala da nam je Tvoja riječ dostupnija nego ikada prije. Međutim, dok se služim tehnologijom ili Pismom, pomozi mi da nikada ne smetnem s uma da tada u stvari pokušavam upoznati se s Isusom. Neka mi ova nova godina donese jasniju sliku o Njemu, jasnije razumijevanje načina života kojim On želi da živim. (Jon Paulien, Evanđelje s Patmosa)