“Tko će podići tužbu protiv izabranika Božjih? Bog koji ih opravdava?” (Rimljanima 8,33)
Ovo treće pitanje u mislima nas vodi u sudnicu. Pitanje: “Tko će podići tužbu protiv izabranika Božjih?” možda je moglo biti izraženo riječima: “Tko može podići tužbu koja neće biti odbačena protiv izabranika Božjih?”
Očito da mnogi podižu raznovrsne tužbe protiv kršćana. Mi u Nebu imamo kršćansku savjest budući da se kršćani još uvijek bore dok rastu u Kristu. Mi se također susrećemo s onima i u crkvi i izvan nje koji su sretni kada osude iskrene kršćane. Ali Sotona, najveći od svih neprijatelja, “tužitelj naše braće”, slika je svih onih u crkvi koji pobožno osuđuju druge.
Najbolji biblijski primjer dinamike današnjeg retka nalazi se u Zahariji 3,1-5. Tamo vidimo velikog svećenika Jošuu kako stoji u Hramu da bi prinio žrtvu. Tamo je i Sotona, optužujući Jošuu koji nosi prljavu haljinu, simbol njegovih grijeha. Đavao tvrdi da je Jošua nepodoban za ovu službu jer je grešnik.
Ali prizor obuhvaća još jednu osobu — Boga. On preko svog anđela izjavljuje: “Suzbio te Jahve, Satane! Suzbio te Jahve koji izabra Jeruzalem! Nije li on glavnja iz ognja izvučena?” (Zaharija 3,2) Sveto pismo nam onda kaže da je Bog zamijenio Jošuinu prljavu odjeću i odjenuo ga u čistu. “Evo skidam s tebe tvoju krivicu i odijevam te u dragocjenu haljinu!” (4. redak) Čista odjeća je predstavljala njegovo opravdanje. Tko bi ga tada mogao optužiti? Nitko jer ga je Bog opravdao.
Ova starozavjetna slika odgovara Pavlovom trećem pitanju. Danas trebamo slaviti Boga zbog velike sigurnosti koju imamo u Njemu. Mi trebamo sve više biti svjesni ove dragocjene spoznaje. Ona nas treba svakog dana hrabriti posebno u trenucima kada se stari đavao bavi našim slučajem. (George R. Knight, Šetnja s Pavlom kroz Poslanicu Rimljanima)