“Naprotiv, tko želi biti velik među vama, neka bude vaš poslužnik! A tko želi biti prvi među vama, neka bude vaš sluga.” (Matej 20,26.27)
Iako je priznavao božansku silu Kristove ljubavi, Juda se nije pokoravao njezinoj vlasti. Nastavio je cijeniti svoje vlastito prosuđivanje i gledišta. …
Ipak, Juda se nije otvoreno protivio niti je izgledalo da sumnja u Spasiteljeve pouke. Nije otvoreno gunđao sve do gozbe u Šimunovoj kući. Kad je Marija pomazala Spasiteljeve noge, Juda je pokazao svoju pohlepnu narav. Isusov ukor duboko ga je ogorčio. Povrijeđeni ponos i želja za osvetom srušili su brane i njime je zavladala pohlepnost kojoj je tako dugo popuštao. To će postati iskustvo svakoga koji ustraje u igri s grijehom. Osnovni oblici urođenih sklonosti prema grijehu, kojima se ne opiremo i koje ne pobjeđujemo, podliježu Sotoninoj kušnji i on po svojoj volji porobljuje dušu. (Ellen G. White, Borba i hrabrost)