„Ne kasni Gospodin s obećanjem svojim, kao što neki misle, nego vas strpljivo trpi, jer neće da se tko izgubi, nego svi da se pokaju.“ (2. Petrova 3,9)
„Onda im rekoše ovu prispodobu: Netko je bio zasadio smokvu u svojemu vinogradu On dođe i potraži roda na njoj, ali ga ne nađe. Tada riječe vinogradaru Evo, tri već godine dolazim i tražim roda na ovoj smokvi, ali ga ne nalazim. Posijeci je čemu da još zaprema tlo? On mu odgovori, Gospodaru, pusti je, da još stoji ovu godinu. Okopat ću oko nje i pognojiti je. Može biti da onda ubuduće urodi, inače možeš je dati posjeći.“ (Luka 13,6-9)
Neka je još za ovu godinu. Ne sijeci je odmah sada! A da li ju je posjekao poslije te godine? Što izraz „pusti je, da još stoji ovu godinu“, stvarno znači? To nas podsjeća kako su milost i Božje strpljenje skoro bezgranični. „Skoro“, zato što znamo da dolazi vrijeme kad milost više neće posredovati i morat će se ostvariti samo pravda. Međutim svojim životom ovdje na Zemlji Isus je dao značajan doprinos razumijevanju da je Bog krajnje milostiv.
Međusobna usklađenost milosti i pravde jedno je od pitanja sa kojim su se kršćani borili dugo vremena. Mi pokušavamo otkriti kroz pitanja i razmišljanja sve moguće razlike između Boga u Starom zavjetu i Boga u Novom zavjetu. To ponekad dovodi u pitanje ispravnost Starog zavjeta. Međutim postoje isto tako i značajni podaci o sudu u Novom zavjetu. Teško je mimoići izvještaj o Ananiji i Safiri kad proučavamo o sudu. Postoje mjesta koja ne možemo u potpunosti razumjeti i u Starom i u Novom zavjetu.
Sigurno je da otac pun ljubavi neće dozvoliti da njegov sin povrijedi njegovu kćerku i ne učini ništa kako bi spriječio svog sina. On ne voli ili sina ili kćerku ako ne učini ništa u takvoj situaciji. Čuli smo o mnoštvu anđela u vezi sa Božjom pravdom i sudom. Ali postoji i jedna veličanstvena istina koja traje do naših dana i do ovog trenutka. Božje strpljenje se produžava. Poštedi ih još ove godine! Nemoj ih još posjeći! Daj im još malo vremena! Božja milost i strpljenje su tako divno usklađeni sa Njegovom pravdom i sudom da kao proizvod imamo spasenje. (Morris Venden, Djelotvorna vjera)