“Tko ima uho, nek posluša što Duh govori crkvama! Pobjedniku ću dati jesti od stabla života koje je u raju Božjem.“ (Otkrivenje 2,7)
Bog je pobjednicima u Efezu ponudio posebnu nagradu. Oni će jesti s drveta života, koje sada postoji u Božjem raju. Ukoliko je potrebno duboko pokajanje da bi čovjek dobio pravo jesti s tog drveta, onda je pokajanje zaista vrijedno te nagrade. Nagrada je zaista mnogo veća od žrtve koja se mora prinijeti (Otkrivenje 20,22).
Skoro je svakom poznata priča o Gideonu. On je pobijedio Midjance s tri stotine ljudi, koji su nosili baklje i trube. Međutim, većina nije čula ostatak priče. Nakon bitke ljudi su zatražili od njega da postane kralj, ali on je odgovorio:” Ne, neću ja vladati nad vama, a ni moj sin; Jahve će biti vaš vladar.” (Suci 823)
Gideon je dobio 70 sinova iz raznih brakova. Imao je još jednog sina, Abimeleka, iz jedne izvanbračne veze. Nakon Gideonove smrti, Abimelek je skovao zavjeru s rođacima svoje majke da pobije sve ostale Gideonove sinove, a sebe proglasi vladarem (Suci 9). Jedini Gideonov sin koji je izbjegao pokolj, Jotam, prekinuo je ceremonija Abimelekove krunidbe izdaleka s gore Gerizim sledećim govorom:
„Jednom se zaputila stabla da pomažu kralja koji će vladati nad njima. Pa rekoše maslini: `Budi nam kraljem!` Odgovori im maslina: `Zar da se svog ulja odreknem što je na čast bozima i ljudima da bih vladala nad drugim drvećem?` Tad rekoše stabla smokvi: `Dođi, budi nam kraljem!` Odgovori im smokva: `Zar da se odreknem slatkoće i krasnoga ploda svog da bih vladala nad drugim drvećem?` Tad rekoše stabla lozi: `Dođi, budi nam kraljem!` Odgovori im loza: `Zar da se odreknem vina što veseli bogove i ljude da bih vladala nad drugim drvećem?` Sva stabla rekoše tad glogu: `Dođi, budi nam kraljem!`
A glog odgovori stablima: `Ako me doista hoćete pomazat` za kralja, u sjenu se moju sklonite.`“ (Suci 9,8-15)
Žalac u ovoj priči nalazi se u prirodi trnovog grma (hebrejski „atad“). Većina drveta su blagoslov za svoju okolinu. Životinje se hrane njihovim plodovima i odmaraju u njihovom hladu. Ptice se gnijezde u njihovim granama. Organske materije koje padaju s drveća hrane druge biljke. Zato je u antičkom svijetu zdravo drvo predstavljalo zaštitničku ulogu pravilno postavljene vlasti. Međutim, kad sam vidio jednog od tih „atad“ grmova na području na kojem je Jotam održao svoj govor, ustanovio sam da ništa, doslovno ništa, ne raste ispod tog drveta, čak ni korov. Jotam je zaista ismijao surove i nasilničku budućnost Abimelekove vladavine.
Božja vladavina ne može biti slična Abimelekovoj. Otkrivenje, umjesto trnovog grma, tu vladavinu opisuje kao „drvo života“, koje podržava sve živo oko sebe. Tu će pobjednik naći život u izobilju, život koji nikada neće prestati a mi se nikada nećemo pokajati što smo svoj život stavili u Božje ruke.
Gospode, danas Ti ponovno predajem svoj život. Pomozi mi da imam povjerenja u Tvoje upute. (Jon Paulien, Evanđelje s Patmosa)