Približava se vrijeme kada zbog božićnih blagdana gotovo svatko od nas ima nekome uputiti blagdanski pozdrav. U tom periodu, poštanski su uredi zatrpani tisućama šarenih čestitki. Statistike kažu da se na njima najčešće pojavljuju tri riječi: MIR, RADOST I LJUBAV.
U poslanici Rimljanima, 5. poglavlju, Pavao kaže da te tri riječi predstavljaju temeljne blagoslove koje je Bog dao onima koji vjeruju u Isusa Krista. Razmislimo malo o njima. Najprije MIR.
“Dakle: opravdani vjerom u MIRU smo s Bogom po našem Gospodinu Isusu Kristu.” Mir s Bogom. Pavao kaže da ga možemo naći kada nas Bog opravda. Uistinu, mir je riječ koja savršeno opisuje stanje onoga kome je Bog oprostio grijehe. Nakon borbe i pokajanja dolazi mir.
Jedan je dječak nepažnjom pao u rijeku. Budući da nije znao plivati, njegova je mama panično zvala pomoć. Na njen poziv dotrčao je neki čovjek. Prišao je rijeci i mirno stao. Dječak se divlje borio da se ne utopi, mlatarajući i rukama i nogama. Za to vrijeme, čovjek ga je samo promatrao sa obale.
Dječakovi su pokreti konačno bili sve sporiji. Izgledalo je da se utapa. Čovjek je tada skočio u rijeku i izvukao ga na suho.
“Zašto ga niste spasili ranije?” upitala je dječakova mama. “Na smrt ste me uplašili.”
“Zato što se otimao”, objasnio je čovjek. “Mogao sam ga spasiti tek onda kada se opustio.”
Kada pokušavamo zaslužiti Božju naklonost svojim pobožnim djelima, mi se otimamo. Ali kada prihvatimo da su naši grijesi pokriveni Isusovom žrtvom, rezultat je mir. Tada nas Bog može mijenjati, spašavati nas od zla koje je u nama.
Drugi blagoslov koji primamo kroz vjeru u Krista je radost. Piše: “RADUJEMO se u nadi u slavu Božju.” Bog nas blagosilja radošću, kaže Pavao. Radost i mir su u bliskom odnosu. Jedan je stari škotski svećenik znao reći: “Mir je radost koja počiva. Radost je mir koji pleše.”
Pavao dalje nastavlja da radost možemo naći čak i u nevoljama. “Ali ne samo to, nego se radujemo i u nevoljama, svjesni da nevolja rađa strpljivost, strpljivost prokušanost, a prokušanost nadu.” Kako nevolja može biti praćena radošću? To nam najbolje može objasniti upravo Pavao. On je bio zatočenik, prognanik, bio je ismijan. Njegovo je propovjedanje izazivalo neprijateljstvo među Židovima i ruganje kod Grka. Više puta je pretrpio šibanje po leđima, brodolom, glad, studen i žeđ. Pavao je znao značenje riječi patnja. Ali nam upravo on kaže da i u stradanju možemo imati radost.
Tajna je u sljedećem. Ako vjerujemo da će nas jednoga dana Bog uvesti u svoje divno vječno kraljevstvo, teret ovog jadnog života postaje lakši. Osim toga, i neko dobro može nastati iz bolnog iskustva. Kako piše iskusni apostol, nevolja nas uči strpljivosti, stvara jači karakter, kroz koji imamo nadu. Lagan život stvara površne ljude. Nevolje nas čine dubljima i jačima. Naše nas patnje približavaju Isusu koji je patio zbog nas.
I još jedna stvar donosi radost kršćaninu. Pavao piše: “Ali ne samo to, već se i radujemo u Bogu po našem Gospodinu Isusu Kristu, po kome smo sada postigli izmirenje.” Pomirenje između dvije zavađene strane uvijek donosi radost. U ovom slučaju mi smo, zbog grijeha, bili neprijatelji Bogu. On se nije promijenio. Ostao je istinit i dobar, Bog koji voli ljude. Ali mi smo buntovni. Sada, svatko tko se izmiri s Bogom može osjetiti radost. Tako je radost u nevoljama i radost u pomirenju, drugi blagoslov onome koji vjeruje.
U 5. poglavlju poslanice Rimljanima, Pavao završava svoj kratki niz od tri temeljna blagoslova koje možemo uživati vjerom u Isusa. “Krist je, naime, dok smo još bili slabi, umro u pravo vrijeme za nas bezbožnike. Dakako, teško se umire za pravednika, a za dobročinitelja možda bi se tko i usudio umrijeti. Ali Bog pokaza svoju LJUBAV prema nama time što je Krist, dok smo još bili grešnici, umro za nas.”
Treći je blagoslov ljubav. Nju nam je Bog u potpunosti otkrio kada je Isus umro za nas. Kada čujemo “umrijeti” imamo pomiješane osjećaje, ali kada čujemo da je Isus dao život u našu korist, tada smo dirnuti njegovom ljubavlju. U ljudskom se iskustvu to ne događa tako često. Vrlo rijetko se dogodi da čujemo kako je netko žrtvovao svoj život za nekoga. Vojnik može poginuti na bojišnici braneći živote svojih prijatelja. Događa se i da majka umire dok donosi na svijet dijete koje je toliko željela. Netko strada i kada spašava prijatelja koji se utapa.
Mnogi misle kako je lakše umrijeti za uzoritog građanina nego za kriminalca. One koji su od društva priznati kao dobri lakše je spasiti nego one koji prave probleme. Ali Krist je umro za nas NE kada smo bili dobri, već dok smo još bili grešnici. Umro je umjesto nas dok smo gazili Božji zakon, a ne kada smo ga poštovali. To je ljubav. Kao što je i sam Isus rekao, ne može se pokazati veća ljubav nego biti voljan dati svoj život za prijatelje.
Mi možemo biti Božji prijatelji. On nas voli. Čak je i svoga Sina, Isusa, podijelio s nama. Za uzvrat samo traži ljubav. Oni koji to prihvate, naići će na blagoslove. Pavao ih navodi samo tri – mir, radost i ljubav. Toliko ih i mi navodimo kada tijekom blagdanskog raspoloženja suosjećamo s bližnjima. Ali za one koji mu vjeruju, Bog ima i mnogo toga što niti zamisliti ne mogu.
H.M.S. Richards, Jr.