„Slava, čast i mir svakomu tko čini dobro, kako, u prvom redu, Židovu tako Grku.“ (Rimljanima 2,10)

Bog želi blagosloviti svoj narod, sve, i Židove i neznabošce. Kao što smo vidjeli u Rimljanima 2,9 da nema povlaštenih u „nevolji i tjeskobi“, tako nema ni pristranosti u „slavi, časti i miru“. Svi će se suočiti s grijehom. Svi će biti vrednovani prema svojim „djelima“ (6. redak) bilo to zlo (9. redak) ili dobro (10. redak).

Pavao ništa ne prepušta slučaju. On više puta ponavlja od početka 2. poglavlja da su Židovi u istom položaju kao i neznabošci, u vezi s grijehom i spasenjem. Apostol obrazlaže dokaz koji će doseći vrhunac u drugom dijelu 3. poglavlja u kojem primjećuje da su svi (Židovi i neznabošci) potpuno ovisni o spasenju koje dolazi kao dar na temelju Kristove žrtve.

Pavao piše da će oni koje se na sudu (Rimljanima 2,5.6) na kraju vremena zatekne kako čine dobro (prema Božjoj volji) primiti „slavu, čast i mir“ (10. redak). Slava u ovom slučaju nije ljudsko veličanje usredotočeno na čovjeka, već sudjelovanje u Božjoj slavi prilikom drugog Kristovog  dolaska. „Držim,“ piše Pavao u 8. poglavlju, „da patnje sadašnjega vremena nisu dostojne usporedbe sa slavom koja će se objaviti u nama. Ta cjelokupno stvorenje ustrajno iščekuje ovo objavljivanje sinova Božjih.“ (Rimljanima 8,18.19)

„Čast“ kao i slava nije ljudsko postignuće, već priznanje koje dolazi od Boga kada nagrađuje svoj narod prilikom drugog dolaska. On svakome kaže: „Dobro, valjani i vjerni slugo! Bio si vjeran nad malim, zato ću te nad velikim postaviti: Uđi u veselje gospodara svoga!“ (Matej 25,21)

„Mir“ je konačno pomirenje svake spašene osobe i s Bogom i s bližnjima. Temelj ovog mira je ono što Isus opisuje kao dvije velike zapovijedi – ljubav prema Bogu i bližnjima (Matej 22,37-40). Zanimljivo da su ova velika načela Zakona također temelj svih „djela“ koja će opstati na konačnom sudu. Kao što Pavao govori o „poslušnosti vjere“ (Rimljanima 1,5; 16,26; DF), on govori i o „vjeri koja očituje svoju snagu ljubavlju“ (Galaćanima 5,6). Kršćanska vjera je aktivni odgovor na Božju ljubav. U određenom smislu život vjere je život koji ljubav prenosi na druge. (George R. Knight, Šetnja s Pavlom kroz Poslanicu Rimljanima)