To je zapravo središnja tema Isusova odgovora te istodobno i najistaknutiji znak što upućuje na Njegov dolazak. Isus kao da želi reći kako se prave i najveće dragocjenosti nastoje krivotvoriti. Stoga su učestala zavođenja i krivotvorine pokazatelji da postoji i dolazi ono što je izvorno, istinito i po božanskoj promisli — u cijelosti ostvareno kraljevstvo Božje. Uočimo niz motiva koji podupiru ovu misao:

Pravi proroci najavljuju mesijansko doba pravednosti i milosti, dok “lažni proroci mnoge zavode” (24,10), nakon čega slijedi sračunata pobožnost u kojoj se bezakonje razmahuje a ljubav hladi. (24,1 1). “Grozota pustoši”, koja si prisvaja “sveto mjesto” (24,15) što pripada samo Bogu, starozavjetni je opis iz Knjige proroka Daniela, prema kojem lažni mesije (kristi ili pomazanici) koji su, tijekom povijesti, ukidali pravu žrtvu i silom nametali svoju žrtvu — svoje spasenje.

Pojavljuju se “lažni kristi i lažni proroci” (24,24) koji čine brojne čudesne znakove da bi zaveli i one koji su upozoreni. Opasnosti od zavođenja čak i onih kojima je to kazano unaprijed snažno opisuje varljivost ovih duhovnih vođa. Na drugom mjestu Isus opisuje narav tog zavođenja: “Čuvajte se lažnih proroka koji dolaze k vama u ovčjem odijelu, a iznutra su vuci grabežljivi.” (Mt 7,15) Ovi se lažljive! javljaju na različitim mjestima (24,26), zato im ne vjerujte, upozorava Isus, “jer će dolazak Sina Čovječjega biti sličan munji što sijevne na istoku i rasvijetli sve do zapada”. (24,27) Nakon ove usporedbe nalazimo najznačajniji dio Isusova odgovora učenicima — opis Njegova slavnog dolaska. Taj će jedinstveni događaj biti, sam po sebi, jasan znak (24,30/a) Njegova dolaska i posljetka svijeta, na što se i odnosilo postavljeno pitanje na Maslinskoj gori. Tada će svi “ugledati Sina Čovječjega gdje dolazi na oblacima nebeskim s velikom moći i slavom”. (24,30/c) Veliko je okupljanje svih spašenih (izabranika) završni prizor ovog nadasve osobitog i konačnog događaja. (24,31)

Učenici su bili zadivljeni hramskom građevinom. Za njih je ona bila simbol veličanstvenosti i trajnosti. Sada Isus slika drugi, neusporedivo sjajniji prizor nebeskih stvarnosti koje ponovno postaju i ostaju vječnim domom spašenih.

Ovo je glavni sadržaj Isusova odgovora učenicima. Međutim, u Isusovu se odgovoru nalaze i brojne pojedinosti koje su također znaci Kristova dolaska, samo imaju određenu prateću ulogu i opisuju vrijeme kad “nije još svršetak”. (24,6.8) Sam se Kristov dolazak događa usred “poljuljanih nebeskih sila” (24,2 i Lk 21,26), što se očituje znacima “na suncu, mjesecu i zvijezdama”. (24, 29; Lk 21,25) Taj stravični nebeski vatromet opisuje i apostol Ivan u Otkrivenju: “I sunce pocrnje kao dlakava kostrijet, sav mjesec posta kao krv. I zvijezde padoše s neba na zemlju kao što smokva smokvice stresa kad je potrese žestok vjetar.” (Otk 6,12-13) Smrtonosni je strah još jedan znak posljetka (24,30/b; Lk 21,26). Ali tu je odmah i ohrabrenje: “… uspravite se i podignite glave, jer je blizu vaše oslobođenje.” (Lk 21,28) Popis znakova se nastavlja.

Isus spominje ratove između naroda i kraljevstava, gladi i pošasti, potrese zemlje (24,6.7; Lk 21,11), stradanja Krista radi i izdaje u obitelji (24,9; Lk 21,16), posrtanje u vjeri i međusobnu mržnju (24,10), propovijedanje Radosne vijesti o Kraljevstvu po cijelom svijetu (24,14), samoživost i raskalašenost kao u Noino vrijeme (24,37). Sve su to znaci, najave ili podsjetnici koji u vremenu upućuju na neizbježnost Kristova dolaska u slavi.

Jedno od ključnih pitanja u vezi sa znakovima vremena jest: kada se oni događaju? Biblijski komentatori nisu uvijek suglasni o tome. Neki ih previše smještaju u prošlost i tamo im nalaze ispunjenje. Drugi pak očekuju njihovo ispunjenje u budućnosti. Ima i onih koji smatraju da su to znaci opomene i ohrabrenja za sve naraštaje kroz svu povijest, a osobito nakon što se čovječanstvu “dogodio” Krist. Konačni, eshatološki kraj razlikuje se od drugih vremena znakom Sina Čovječjega (24,30/a) i intenzitetom događanja, ali svi ostali znaci imaju svoje mjesto u povijesti kao upozorenja i usmjerenja u vremenu. Poznavanje vremena i te kako je važno jer vrijeme lako postaje dezorijentirano, zbunjujuće i uspavljujuće. Zasigurno su se Isusovi učenici pitali kakve veze ima Kristov odgovor s njihovim vremenom. I Isus im je ukazao na neposredne nevolje i kušnje kojima će biti izloženi. Još u 23. poglavlju Evanđelja po Mateju Isus kori, opominje i najavljuje događaje koji će snaći Jeruzalem i njegove stanovnike: “Jeruzaleme, Jeruzaleme, koji ubijaš proroke i kamenuješ one što su tebi poslani! Koliko li puta htjedoh okupiti djecu tvoju kao što kvočka okuplja piliće pod krila, i ne htjedoste. Evo, napuštena vam kuća.” (Mt 23,37-38)

Prema Tacitu, između 31. i 70. godine razorni su potresi bili učestali: Na Kreti 46., u Rimu 51., u Frigiji 60. i Kampaniji 63.’ Glad u Judeji 44. godine opisana je i u Djelima apostolskim 11. poglavlju, a za Klaudija, od 41.—54. bile su četiri gladi. I napokon, opsada i zauzeće Jeruzalema 70. godine od strane Vespazijana i njegova sina Tita, kad su uistinu rimski vojnici pomicali svaki kamen Hrama tražeći u pukotinama zlato rastopljeno od požara, značilo je ispunjenje Isusovih riječi što ih je izgovorio prije četrdesetak godina. U svemu tome zlu svi koji su vjerovali Isusovim upozorenjima prepoznali su svoje vrijeme i, ohrabreni, izbjegli ili istrpjeli nevolju želeći što prije ugledati znak Sina Čovječjega koji donosi trajno izbavljenje.

Slično su doživljavali svi naraštaji vjernih. Za sve njih je Isusova poruka bila ohrabrenje. Kad su tijekom kasnijih stoljeća kršćani stradavali u progonstvima, ta ih je nevolja podsjećala da je ovaj svijet suzna dolina i da upravo te suze bistre pogled prema trajnom rješenju: dolasku Sina Čovječjega kojim počinje vječno Božje Kraljevstvo milosti i ljubavi. Kako izgleda naše doba? Obilježavaju li naše vrijeme znaci Kristova dolaska i svršetka svijeta? Ima li danas lažnih krista? Tko bi danas sve bio lažni prorok? Jesu li to samo utjecajne ličnosti koje oblikuju naš svijet? Je li se ikad toliko i tako najavljivala Radosna vijest? Kakvi su danas naši ratovi? Kako je s prirodnim nepogodama — jesmo li ih ukrotili? Ima li gladi? Bojimo li se bolesti i raznih pošasti? Što danas najviše zanima suvremenoga čovjeka? Da li iste stvari kao u doba Noino?

Vjerujem da ovi pokazatelji vremena u kojem živimo mogu pomoći i nama da se hrabrije nosimo s teškoćama života i još usrdnije poželimo doslovni susret s našim Gospodinom.

Dragutin Matak

Kada se liberijski tanker Strijela nasukao blizu obale Nove Škotske 1970., prepolovio se i potonuo. Kao posljedica izlila se nafta koju je prevozio i onečistila gotovo sto dvadeset i pet milja morske obale. Kapetan je priznao da je na radaru vidio upozorenje, ali ga je zanemario smatrajući da nema stvarne opasnosti. Poslije je priznao: “To je bila moja pogreška.” Problem je u tome što je šteta bila učinjena i više se nije mogla popraviti.

Opasno je kada se zanemari upozorenje na zaslonu radara, ali kada je u pitanju duhovnost, zanemarivanje može biti smrtonosno. Suočimo se s tim. Isus dolazi vjerovali mi to ili ne.

Znaci su posvuda! To nam ne kaže samo Božja riječ: dovoljno je promatrati naš svijet da bismo zaključili da Isus uskoro dolazi.

Poslušajte ovo: Isus je svojim čenicima rekao da će ponovno doći. Želeći biti sigurni, oni su Ga pitali koje znake trebaju očekivati i kada će se to dogoditi. U Mateju 24 nalazimo Isusov odgovor. Sada neću čitati cijelo poglavlje, ali postoje dva retka u kojima je On naveo nekoliko događaja koji su se već dogodili u naše vrijeme i dokazuju da je ono što je rekao bilo istina.

Biblija kaže: “Jer će mnogi doći pod mojim imenom i reći: ‘Ja sam Mesija’, i mnoge će zavesti.” (Matej 24,5) Navest ću samo jedan primjer kako se to proročanstvo ostvarilo. U ožujku 2000. više od osam stotina članova apokaliptičke sljedbe Pokret obnove Božjih deset zapovijedi u jugozapadnoj Ugandi bilo je ubijeno u jednom od najvećih masakra u novijoj povijesti. Vođe ove sljedbe Joseph Kibwetere, Credonia Mwerinde i drugi naučavali su da će svijet nestati 31. prosinca 1999. Kada se to nije dogodilo, članovi kulta koji su prijevarom bili navedeni da to povjeruju zatražili su povrat svoje imovine koju su dali kada su se pridružili ovom kultu. Ali kao odgovor na zahtjev članova kulta, vođe su jednostavno pobili “pobunjenike”. Kako je žalosno što su stotine članova kulta bili zadavljeni, unakaženi, spaljeni ili živi zakopani samo zato što su vjerovali u laž.

Rat je drugi znak upozorenja. Isus je u Mateju 24,6 rekao: “Čut ćete za ratove i glasove o ratovima. Gledajte da se ne uznemirujete! Jer to se mora dogoditi, ali nije još svršetak. Dići će se narod protiv naroda i kraljevstvo protiv kraljevstva. Bit će gladi i potresa zemlje u raznim mjestima.” Razmišljajući o svemu što se danas događa u svijetu, u Afganistanu, Iraku i drugim zemljama, vjerojatno vas ne moram uvjeravati da je rat svakidašnja stvarnost. Nuklearni rat stalna je prijetnja koja sve čini nervoznima kao što to pokazuje i nedavni sukob Pakistana i Indije. “Bili smo vrlo blizu”, rekao je predsjednik Pakistana general Pervez Musharaf u lipnju 2002. kada je skoro izbio nuklearni rat između ove dvije zemlje. “Ratna prijetnja nestala je kad je nestala namjera,” rekao je Musharaf, “ali mogućnost postoji, a stanje je i dalje eksplozivno.” Eksplozivno! Bolje ga nije mogao opisati.

Zatim je tu i problem moralnog opadanja. Isus je u Mateju 24,12 rekao: “Razmahat će se bezakonje i ljubav će kod mnogih ohladnjeti.” Kad je bila obznanjena vijest o katoličkim svećenicima koji su spolno zlostavljali djecu, jedan američki propovjednik iz Bostona rekao je: “Ovo je nezamislivo. Otkrića su tako zapanjujuća i  šokantna da ih se ne može uklopiti u neki smislen niz događaja!”

Još niste uvjereni? Promotrimo naš svijet. Isus je prorekao da će u posljednje dane potresi i glad biti sve učestaliji. Matej 24,7 kaže: “Bit će gladi i potresa zemlje u raznim mjestima.”

Prema američkom časopisu Geological Survey, zemlja se svake godine trese nekoliko milijuna puta. A Ujedinjeni narodi izvještavaju da je oko deset milijuna ljudi u četiri južnoafričke zemlje na rubu gladi.

Ali Evanđelje po Mateju nije jedina biblijska knjiga koja govori o Zemlji u posljednje dane.

Izaija 51,6 kaže: “Zemlja će se ko haljina istrošit.” Zanimljivo je da su i znanstvenici, bez obzira na to vjeruju li u Boga ili ne, otkrili da je to istina. Nedavno istraživanje koje je provela istraživačka skupina u Kaliforniji kaže da je planet Zemlja na rubu ekološke propasti. U svojem izvještaju kažu da se šume, energija i zemlja troše brže nego što se mogu obnoviti. Glavni autor ovog istraživanja rekao je da su Zemljina prirodna bogatstva “poput gomile novca s koje svatko uzima dok svi žmire, ali će ona na kraju nestati.”

To je istina. Zemlja stari. Okoliš je zagađen, prirodna bogatstva se smanjuju a ljudi gladuju zbog nedostatka hrane i vode. Ali tjelesna glad nije naša jedina briga. Biblija govori o drugoj vrsti gladovanja koje će biti široko rasprostranjeno u posljednje dane. “Jer će ljudi biti samoživi, nepokorni roditeljima, nezahvalni,  bezvjernici, bez ljubavi, nepomirljivi, klevetnici, razuzdani, neotesani, neprijatelji dobara, izdajnici, naprasiti, bahati, ljubitelji požude mjesto ljubitelji Boga.” (2. Timoteju 3,2-4)

Ja ovo nazivam duhovnom glađu. Žalosna je slika ljudi koji gladuju za Bogom, koji ne poznaju Isusa i silu Božje riječi koja im pokazuje bolji put. Ne samo da je svijet ispunjen grijehom, već svi mi moramo podnositi žalosne i bolne posljedice našega grešnog i opasnog svijeta čak ako i odlučimo živjeti za Boga. To nije lijepa slika, zar ne? Je li to svijet u kojem želite živjeti? Ja sigurno ne želim. Ali postoji i dobra vijest. Takvu sliku nećemo još dugo gledati. Isus dolazi po tebe i mene.

Zar ne vidite? Isus se mora vratiti ili će ovaj svijet uništiti sam sebe. A mi na temelju Božje riječi znamo da se tako neće završiti. Sjećate li se kapetana koji je vidio upozorenje na radaru ali mu nije povjerovao? On nije jedini. On je samo jedan primjer ljudskog načina razmišljanja. Autor reportaže o rijeci Mississippi koja je bila objavljena u časopisu Smithsonian ispričao je što je naučio dok je putovao rijekom u gumenom čamcu iz grada Memphisa do Meksičkog zaljeva. Opisao je goleme nasipe koji su bili izgrađeni da spriječe izlijevanje rijeke u okolne gradove i polja. Više od osam milijuna ljudi koji su živjeli u delti ove rijeke vjerovali su da ih nasipi štite misleći da su trajno zaštićeni od riječne poplave. “Ljudi u ovoj dolini uvjereni su da je sve pod kontrolom”, rekao je jedan inženjer ovom autoru.“Ali to je lažni osjećaj sigurnosti. Mi u ovoj dolini još nismo vidjeli što ova rijeka može učiniti. Mi ništa ne kontroliramo.” U članku koji je objavljen u veljači 1993. Michel Parfit je predvidio da će jednog dana, uskoro, naići poplava. Kako je samo bio u pravu. Svega nekoliko mjeseci poslije, u ljeto 1993., jedna od najgorih poplava u povijesti rijeke Mississippi zahvatila je cijelo područje. Autor sigurno nije znao da će se njegove riječi tako brzo ispuniti.

Kada je u pitanju spasenje, nema nikakvog nepoznatog odredišta. Isus vam danas nudi “kartu” za Nebo i ona ne stoji tisuće dolara, čak ni 59 dolara. Ona je besplatna!

Božje riječ je istinita. Isus se vraća. I to ubrzo. Isus je rekao da postoji bolje mjesto od ovog starog svijeta. Mjesto gdje nema zločina, bolesti, boli ni smrti. To mjesto je Nebo i Isus nas želi tamo povesti. Iako tamo nikada nismo bili, na temelju onoga što smo čuli to je prekrasno mjesto…

Drugi Kristov dolazak stvarni je događaj koji će se uskoro zbiti. Za neke ljude, one koji su spremni, ovaj događaj će donijeti veliku radost. Ali drugima će ovaj događaj biti vrijeme straha, suza i dubokog žaljenja.

U kojoj ćete skupiti biti vi?

Patricia Humprey