Hrpe smeća

Jedna me je hrpa smeća nečemu naučila. Zauzela je jedan dio vrta i uzdigla se gotovo do vrha ograde na kraju dvorišta. Htjeli mi to ili ne, dobili smo je kao dodatak kod kupnje kuće. Od tada je bila stalno odlagalište nesagorivog smeća. Skrivenu iza bijele drvene ograde, nitko ju od naših gostiju nije mogao vidjeti. Sjećam se trenutka kada sam je prvi put ugledao. Bila je to mala džungla od žice, limenki, starih kanti i ostalog otpada. Ali je najzapaženiji od svega bio zamršeni splet korova. Suhi ostaci lanjskog korova potakli su me da spalim sve što može izgorjeti, ali je nakon vatre još uvijek ostala hrpa smeća.

Nije bilo sumnje da je to smeće, iako neraspadljivo, pružalo plodno utočište biljkama. Čim dođe toplije doba godine, korov iznikne na sve strane iz hrpe. Najnaprednija je bila kopriva, a za njom divlja kupina, puna neugodnog trnja. Ali bez obzira na biljnu vrstu, moj je vrt stalno bio pod agresijom nametnika. Opasnost je bila veća što se više povećavala veličina hrpe. A do toga je moralo doći. Bacanje smeća preko ograde je mnogo lakše nego odnijeti ga na depo smeća. Osim toga, ne gubi se vrijeme. Tako je do jeseni hrpa postala dvostruko veća nego kad sam je prvi put ugledao. A korov? On je još dublje utvrdio korijenje, zaštićen od zimske studeni i mojih vatrenih ekspedicija.

Slijedećeg proljeća kopriva i ostalo raslinje pustili su izdanke koji su na mene djelovali kao zeleni alarmni signal. Odmjerio sam hrpu i zaključio da bi ove godine sa svojim korovom mogla još jače zaprijetiti mom vrtu. Na kraju sam odlučno rekao: “Danas ćemo se, hrpo smeća, ti i ja obračunati!” Dogurao sam malu auto-prikolicu što sam bliže mogao, utovario otpad i odvezao sve to na gradski depo smeća. Zatim sam obradio taj komad zemlje i posadio kupus. Plodnost koja je pomagala korovu, učinila je isto i za kupus. Te sam godine imao najveće glavice koje sam ikada vidio. Korov je i dalje probijao, ali ovaj put nezaštićen limenkama i žicom. Nije mi bilo teško izaći na kraj s njim.

Otkrio sam da u našem duhu također postoje neke hrpe smeća. To mogu biti naslage njegovanih prijestupa, mržnje, osvetoljubivosti, zavisti i bezbožnih djela. Kad već postoje, na njih je lako nabacati još ogovaranja i kriticizma, i drugih negativnosti. Ako ih zanemarimo, hrpe našega duhovnog smeća ubrzo postaju sve veće i veće.

Kao otpad u mom vrtu, tako i smeće u našem životu može pružiti plodno utočište za sjeme korova grijeha. Jednom zanemaren, grijeh brzo izraste i pruži svoje izdanke na sve strane. Kad ne bismo pazili te kad bi zapustili svoj duh, vrt našega srca uskoro bi prekrile koprive i trnje. Zato se on mora stalno obrađivati i njegovati. Zemlja u vrtu srca svakoga kršćanina bi trebala redovito biti okopavana pokajanjem i odricanjem od grijeha. Najbolje je svaki dan raditi na tome po malo. Čupkati tu i tamo po koji nepoželjni izdanak. Ako dozvolimo da korov prekrije zemlju, vrt ćemo moći iznova povratiti samo napornim radom dok se sve ne iskrči.

Poput bacanja smeća preko ograde, najlakše je svoje prijestupe ostaviti na hrpi za neko drugo vrijeme kada ćemo ih pokušati očistiti. Međutim, to nije dobro rješenje. Kada nas Sveti Duh osvjedoči u srcu da nešto nije u redu s našim kršćanskim životom, najbolje je odmah reći: “Hrpo smeća, danas ćemo se ti i ja obračunati!” Zatim u molitvi predajmo sve svoje misli i odluke Bogu koji je naš veliki suradnik u našem vrtu. On je taj koji će nam pomoći odstraniti smeće, iščupati duboko ukorijenjene žile korova, koji će nam nakon toga pomoći obraditi zemlju i podariti dobro sjeme za naš vrt srca. Iskušenja mogu i dalje dolaziti kao što korov niče iz obrađene zemlje, ali uz redovito prijateljstvo s našim Gospodinom kroz Sveto Pismo, razmišljanje i molitvu, svaki će nametnik biti eliminiran i na njegovo će mjesto biti posijano sjeme koje će donijeti prave kršćanske plodove.

Najvažnija stvar za čist i plodonosan kršćanski život je na vrijeme se obračunati s hrpama smeća, tako da Sveti Duh može obraditi naše srce i posijati dobro sjeme. Te hrpe ne znače da smo loši ljudi. Ispod njih je svakako nova i dobra zemlja. Zato u Bibliji piše savjet: “Krčite zemlje nove!” A da bismo imali koristi od toga i da ne bi opet bili zatrpani hrpama prijestupa, Bog u istom tekstu poziva: “Sijte pravednost, požet ćete ljubav… vrijeme je da Jahvu tražite!”

Morten Juberg

Tagged on: