Datum Kristovog rođenja

MangerMožda najviše prihvaćeni datum Isusovog rođenja je 4. (ili 5.) godina pr. Kr., iako neki kažu da to može biti 6, 8, ili još koja ranije. Popularnost 4. godine prije Kr. potječe vjerojatno od Ushera, koji je smatrao da je kršćanska era 4. godine u zakašnjenju. On je stavio datum stvaranja u 4004. pr. Kr., jer je vjerovao da je Krist rođen 4000. od stvaranja svijeta, tj. 5/4. pr. Kr. od jeseni do jeseni.

Tako je on stavio datum rođenja pri kraju 5. godine pr. Kr., te je ova godina upotrebljavana u mnogim izdanjima Biblije skoro kroz 250 godina. Međutim, danas je poznato, da su Usherovi datumi sastavljeni prije 300 godina daleko od točnosti. Mnogi od njih su približno točni, dok su mnogi sasvim pogrešni. Novija otkrića arheologije omogućila su da znamo datume starih događaja sa sigurnošću koja nije bila na dohvatu učenjaka u vrijeme Ushera. Danas se 5. godina pr. Kr. može smatrati približno ispravnom kao godina Kristova rođenja.

Međutim, dokazi nisu dovoljno potpuni da bi dali dovoljno dokumenata za točnost te godine, kao što ćemo to u nastavku vidjeti.

Popisivanje u vrijeme Kvirinija

Luka nam tvrdi da je Isus rođen u vrijeme popisivanja koje je naredio August, te da je to bio “prvi prijepis za vladanja Cirinova Sirijom” (Luka 2,2). Josip Flavije navodi Sentiusa Saturninusa i Kvintilija Varusa kao guvernere od 9. pr. Kr. do poslije smrti Heroda (Starine XVI. 9,1; XVII. 5,2; 9,3). Zato su kritičari optužili Luku za grešku. Međutim, podatak ne traži mogućnost Kristova rođenja u vrijeme prebrojavanja u vremenu Kvirinijeva guvernerstva. Dva natpisa koji spominju Kvirinija prevode neki i ukazuju da je on bio pomoćnik guvernera u Siriji prije Herodove smrti, te da je prebrojavanje o kojem govori Luka, provedeno 8. ili 6. pr. Kr., a ne kasnije za vrijeme guvernerstva 6. godine. Drugi stavljaju Lukino prebrojavanje u 8. godinu pr. Kr., koja je u Palestini počela nešto kasnije (kad su Josip i Marija otišli u Betlehem), kada još nije bilo završeno u vrijeme Herodove smrti, nego je završeno tek pod Kvirinijem. (prema tome je i povezano sa njegovim imenom).

Flavije tvrdi, da je Kvirinije poduzeo rimsko prepisivanje Judeje oko 6. ili 7. posle Kr. (Starine XVIII. 1,1: 2,1; XX. 5,2), te spominje bunu koju je poveo Juda Galilejac kao protest zbog prebrojavanja. Djela 5,37, spominju istu bunu.

Ovaj je cenzus sproveden uskoro poslije smjenjivanja Arhelaja, kad je Judeja formalno anektirana rimskoj provinciji Siriji, 6. godine poslije Kr. Stavivši sve ove činjenice zajedno dobivamo mogućnost, da je hebrejski antagonizam onemogućio završetak prebrojavanja pod vladavinom Heroda, a čim je Judeja bila anektirana u provinciju Siriju, prijepis je završen i okončano određivanje poreza.

Primjećivalo se da nema izvještaja o carskom dekretu oporezivanja Judeje prije onoga koji je poveo Kvirinije, 6. ili 7. poslije Kr. ali se mora primijetiti da potpuno nedostaju detalji rimske administracije Palestine. Iako su bili podložni Rimu, Herod i Arhelaj su imali izvjesni stupanj nezavisnosti u lokalnim poslovima, te je najvjerojatnije da su skupljali porez u svoje vlastito ime i plaćali ga Rimu iz svojih blagajni. Potpuno je moguće da je Herod, možda na svoju ruku, proveo popisivanje nešto prije Augustova dekreta. Takav dekret, iako u stvari izdan u Herodovo ime mogao se smatrati rimskim, jer je Herod bio podčinjen Cezaru. Josip i Marija su pošli u Betlehem, zavičaj svojih predaka, da se upišu. Carstvo je dozvoljavalo da se prebrojavanje izvrši lokalnim metodama. Da se takva praksa sprovodila na istoku vidi se iz jednog papirusa koji potječe jedno stoljeće kasnije, a pokazuje da se u Egiptu tražilo od naroda da se vrati u svoj zavičaj radi prebrojavanja.

Datum pojavljivanja zvijezde se ne može utvrditi

Svi pokušaji da se utvrdi datum pojavljivanja betlehemske zvijezde (Mt. 2,2) pomoću astronomskih kalkulacija ostali  su bezuspješni. Ni jedno prirodno nebesko tijelo nije moglo voditi putnike sa Istoka, a zatim okrenuti na jug od Jeruzalema prema Betlehemu i na kraju stati nad jednom jedinom kućom. Zvijezda je očito bila čudesna i neastronomska pojava.

Smrt Heroda 4. godine prije Krista

Flavije stavlja Herodovu smrt u 37. godinu njegove vladavine, računavši od njegovog određivanja, ili u 34. godinu računajući od njegovog stvarnog preuzimanja kraljevstva,  što je 4/3. Pr. Krista od Nisana do Nisana. Neki pretpostavljaju da je Herod umro pri kraju 4/3. te su tako stavili rođenje Kristovo ujesen 4. pr. Kr. ili kasnije, ali je više prihvaćeno tumačenje Flavijevog izvještaja da je Herod umro prvih dana Nisana 4. pr. Kr. Drugdje se objašnjava da je Herod umro u početku travnja 4. pr. Kr. Događaji između Isusovog rođenja i pomora djece u Betlehemu, dok je Herod još bio živ, stavili bi rođenje u početak 4. pr. Kr. Ili nekoliko mjeseci ranije, ujesen 5. pr. Kr. Rođenje ne može biti daleko niti od 5. niti od 4. godine pr. Kr. jer je Isus imao “oko 30 godina” kada je otpočeo svoju misiju  “petnaeste godine vladanja Tiberija”.